Na mreži

Svakim se danom sve više ljudi priključuje društvenim mrežama. Njihov utjecaj dotaknuo je i najzabačenije kutke svijeta, a u zadnje vrijeme postale su  must i starijim generacijama. Kako se na njima šire zabavni i korisni sadržaji, tako se šire i oni potresni i neprimjereni, ako ne i opasni.

Novinski članci i objave slavnih promiču ideje o „poželjnom“ životu poput idealnog izgleda i ulaganja u trivijalno poput najmodernijih odjevnih predmeta i kozmetike. To nam predstavljaju kao nešto neophodno, dok se druge vještine i životne vrijednosti zanemaruju. S težnjom ka takvom životu konzumerizam se pretvara u ovisnost. Nemogućnost da si priuštimo takvo što zna izazvati osjećaje zavisti, neadekvatnosti i nezadovoljstva vlastitim životom, pogotovo kada ljudi oko nas imaju tu mogućnost. Najveći pritisak pojavljuje se među mladima – ako nisi „kul“ ili „in“, ne možeš se družiti s nama, ej!
Osim toga, razni loši oblici ponašanja postali su prihvatljivi, a za neke i ideal. Mržnja prema marginaliziranim skupinama i dalje se širi, a s time se širi i mržnja prema samom sebi. 

Društvene mreže također omogućuju jednostavno dijeljenje i brzo širenje dezinformacija. Nažalost, objavljivanje privatnih poruka i kojekakvih neprimjerenih fotografija nije prisutno samo u svijetu celebrityja. Sve se češće događa unutar manjih zajednica, poput razreda, prijateljskih grupica. Ono ne šteti samo javnoj percepciji neke osobe ili grupe ljudi, već i njihovom samopouzdanju i odnosima.  

Sve što pratimo ili objavljujemo na društvenim mrežama naša je odgovornost. Koliko će se brzo nešto proširiti na internetu ovisi o korisnicima – tako da je uvijek važno promisliti može li ono što činimo u konačnici pridonijeti nekom problemu. Sadržaje koji nas uznemiruju valja prijaviti („reportati“). Informacije od nepouzdanih izvora uvijek trebamo provjeriti, a ako je vezano za nekoga koga poznajemo, najpametnije je to ignorirati ili javiti starijoj osobi.

Ricarda Stanković, 7.d