Moda 

Nakon rata je ženska odjeća postala ženstvenija, lepršavija i glamuroznija. Figura pješčanog sata bila je oblik ženskog tijela iz snova. Taj su izgled žene postigle noseći punije haljine i korzete. Tijekom godina svakodnevni („casual“) stil (hlače ili kratke haljine, sportska odjeća) postao je sve popularniji. Iako su žene počele nositi odijela, ona su bila strukirana. Coco Chanel predstavila je svoju verziju odijela koja je bila udobnija i manje formalna. Bio je to „boxy“ izgled, no figura pješčanog sata ostala je popularna. Kao svakodnevnu odjeću žene su nosile suknje i haljine, no većinu vremena bez podsuknji. Suknje olovka kroja i haljine postale su popularne, a uzorci i printevi vratili su se u modu. Materijali koji su se prije koristili za padobrane poput najlona počeli su se koristiti za odjevne predmete. Umjetna svila i pamuk koristili su se za izradu kupaćih kostima. 

Što se tiče dodataka, šeširi i rukavice bili su nezaobilazni 1950-ih. Torbe su bile male i držale su se u rukama, nisu se nosile preko ramena. Popularni nakit obuhvaćao je biserne ogrlice, naušnice s kopčom i satove. Visoke pete nosile su za posebne prilike. Većina je mladih djevojaka imala dugu kosu, a starije žene kratku s uvijenim vrhovima. Mladi su se počeli odijevati sličnije djeci, s printevima omiljenih likova na majicama. Neke od osoba zaslužnih za stilske promjene bile su Christian Dior, Pierre Balmain, Coco Chanel i Cristobal Balenciaga, dok su neke od ikona ljepote tog razdoblja bile Grace Kelly, Marilyn Monroe, Doris Day i Elizabeth Taylor. Bilo je to i vrijeme „pin-up“ djevojaka, većinom glumica i modela koje su se pojavljivale na posterima kao motivacija vojnicima. Siva poslovna odijela bila su najpopularnija odjeća za muškarce koji su također posvećivali mnogo pažnje frizuri. 

Politika 

Pedesete godine dvadesetog stoljeća donijele su početak svemirske utrke između SAD-a i Sovjetskog Saveza i osnivanje Europske ekonomske zajednice 25. ožujka 1957. godine. Ostali važniji događaji uključuju Korejski rat (25. lipanj 1950.-27. srpanj 1953.), Kubansku revoluciju (1953.-1959.) te Mađarsku revoluciju, također poznatu i kao Mađarski ustanak (10. studeni 1956.). 

 

Glazba 

Glazba se 1950-ih počela drastično mijenjati. Pojavio se rock’n’roll! Prvo se slušao u Americi, no brzo se proširio po svijetu. Električne gitare i bubnjevi bili su veliki hit među mladima, dok se roditelji nisu mogli naviknuti na njihov zvuk. Najveće zvijezde ovog žanra bili su Chuck Berry, Jerry Lee Lewis koji je bio poznat kao „prvi divljak rock’n’rolla“, i Elvis Presley, „kralj rock’n’rolla“. Popularni pop glazbenici tog vremena bili su Dean Martin, Rosemary Clooney, Doris Day i Bobby Darin. Gospel, žanr koji je uvijek bio prisutan u afro-američkim crkvama, počeo se širiti i postao je popularan. Sporiji i mirniji od ostalih žanrova tog vremena bio je jazz. Popularni jazz umjetnici bili su Lester Young, američki saksofonist, i Louis Armstrong, američki trubač i vokalist. Još jedan žanr vrijedan spomena je Doo-wop, kojeg je razvila afro-američka zajednica. Ime je dobio po zvucima koje pjevači proizvode i obično se izvodio bez upotrebe glazbenih instrumenata.

 

Zagreb 1950-ih 

Zagreb je 1950-ih brzo rastao. Počela je izgradnja Novog Zagreba, stambenih naselja južno od Save. Grad se širio prema zapadu i istoku te obuhvatio Dubravu, Sesvete, Podsused, Jarun, Blato i druga naselja. Prvi zagrebački Festival zabavne glazbe održan je 1954. godine. Te godine dogodila se i najveća željeznička nesreća u povijesti Zagreba u kojoj je poginulo 19 putnika. Dvije godine kasnije počelo je probno televizijsko emitiranje iz zagrebačkog studija. Zagreb je također dobio svoj prvi zimski bazen. Najpopularniji pjevač tog doba bio je Ivo Robić. 

 

*Fotografije Zagreba preuzete su iz Facebook grupe „Zagreb – Kakav je bio nekada“.

 

Petra Šekrst, 7.d